Na jedno od pitanja iz publike, a koje se odnosilo na eventualni pokušaj secesije unutar BiH i stav Turske o tome, Erdogan je odgovorio da takva mogućnost ne postoji i da se to ne može desiti, na jedan blaži način ponavljajući ono što je ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu već u nekoliko navrata izjavio - da Turska svim svojim kapacitetima garantuje cjelovitost BiH

Političko prisustvo Turske na području Balkana, ali prije svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini je česta tema kojom se bave politički analitičari. Za mnoge to predstavlja iznenađenje, dok ima i onih koji smatraju da se tako nešto moglo očekivati i ranije.

Turska je demokratska, sekularna, unitarna, ustavna republika čiji je politički sistem 1923. utemeljio Mustafa Kemal Atatürk, a nakon propasti Osmanskog Carstva, poslije Prvog svjetskog rata. Od tada se politika države počela okretati zapadu, tako da je Turska danas članica mnogih zapadnih organizacija kao što su Vijeće Europe, NATO, OECD i OSCE. Istovremeno država održava i pojačava svoje političke i ekonomske odnose i sa istočnjačkim zemljama.

Upravo tu prednost, istovremeno odličnih odnosa i sa "Istokom" i sa "Zapadom" analitičari najčešće navode kao ogromnu komparativnu prednost ove države. Neoboriva činjenica je da je Turska postala ekonomska i vojna velesila.

Opšta slika o Turskoj, kada je u pitanju većina građana Bosne i Hercegovine, je u dobroj mjeri iskrivljena. Da svi oni, koji se ogrću turskim zastavama kako bi iritirali svoju okolinu ili pokazali svoju bliskost sa "majkom Turskom", znaju u kojoj je mjeri Turska sekularna država i na koji način je tamo život organizovan, vjerovatno im ta praksa više ne bi bila nešto što upražnjavaju.

Ipak, vratimo se političkom prisustvu Turske na području bivše Jugoslavije. Evidentno odlični odnosi Turske i Srbije su jedan od dokaza da turska vanjska politika apsolutno nije bazirana na etničkom principu. Za mnoge u Srbiji, a posebno one iz opozicije, je veliko iznenađenje činjenica da su ove dvije države u nikada prisnijim odnosima.

Sada već redovni sastanci ministara vanjskih poslova Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine nam pokazuju da je, pored Srbije, u vrhu prioriteta turske vanjske politike i naša država.

To je do sada mnogo puta potvrđeno, kako riječima, tako i djelima. Gostujući na Forumu Bošnjačkog instituta, turski premijer, Recep Tayyip Erdogan, govoreći  o temi „Evroatlantski put Bosne i Hercegovine - turska perspektiva" je u nekoliko navrata iskazao opredjeljenje države koju predstavlja ka očuvanju teritorijalnog intergiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Na jedno od pitanja iz publike, a koje se odnosilo na eventualni pokušaj secesije unutar BiH i stav Turske o tome, Erdogan je odgovorio da takva mogućnost ne postoji i da se to ne može desiti, na jedan blaži način ponavljajući ono što je ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu već u nekoliko navrata izjavio -  da Turska svim svojim kapacitetima garantuje cjelovitost BiH.

Da je Turska vrlo ozbiljna i uređena država koja ne ovisi ni od jedne velike sile, ali sa svim želi korektne partnerske odnose, moglo se vidjeti i iz izjave premijera Erdogana koji je sa gostima Bošnjačkog instituta podijelio svoje mišljenje o novoj administraciji SAD rekavši da je Turska imala mnogo bolje odnose sa bivšom Bušovom administracijom.

Još jedan podatak koji je izrekao Erdogan je za mnoge predstavljao novost, a to je da Turska najveću privrednu saradnju ima, ni manje ni više, nego sa Rusijom.

Na kraju se vratimo na naslov ovog teksta. Ako ste ga razumjeli na način da Turska želi na vojni način pokoriti Balkan i nastaviti tako gdje su nekada davno stali, onda ga niste dobro razumjeli. Ukoliko ovaj naslov shvatate u smislu turske namjere da u ekonomskom smislu bude prisutnija na ovom području, onda ste na dobrom tragu da shvatite i suštinu turskog političkog angažmana na ovim prostorima, ali i suštinu međunarodne politike.