Nije dugo trebalo da nakon neuspjeha butmirskih pregovora Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija ponovo pokrenu inicijativu za razgovore o ključnim problemima u našoj zemlji. Tako će sutra glavni grad Bosne i Hercegovine pored zamjenika državnog sekretara SAD-a, James Steinberga, posjetiti i ministar vanjskih poslova Kraljevine Španije, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom Unijom, Miguel Moratinos.

Bosansko-hercegovačka javnost, koju ionako nije teško uzdrmati, poprilično se uzburkala najavom ponovnog dolaska zamjenika Državnog Sekretara Sjedinjenih Američkih Država, James Steinberga. Vrlo je idikativno da visko rangirani američki diplomata u prilično kratkom vremenskom intervalu treći put dolazi u našu zemlju.

Ovaj dolazak je posebno interesantan zbog toga što je već postalo evidentno da politički lideri nisu u stanju da se usaglase oko bilo čega u ovoj zemlji, a kamoli oko ustavnih promjena i famoznog ''butmirskog'' paketa, u čije kreiranje je bila duboko uključena i američka administracija.

Nije dugo trebalo da nakon neuspjeha butmirskih pregovora Sjedinjene Američke Države i Evropska Unija ponovo pokrenu inicijativu za razgovore o ključnim problemima u našoj zemlji. Tako će sutra glavni grad Bosne i Hercegovine pored zamjenika državnog sekretara SAD-a, James Steinberga, posjetiti i ministar vanjskih poslova Kraljevine Španije, zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom Unijom, Miguel Moratinos.

Na sastanak zakazan za 6. i 7. april sa predstavnicima SAD i EU su pozvani lideri ključnih političkih partija koje su bile pozvane i na tzv. Butmirske pregovore, dakle Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Dragan Čović, Haris Silajdžić, Mladen Ivanić i Božo Ljubić. U pozivu je najavljeno da će se na sastanku ''razgovarati o političkoj situaciji pred oktobarske izbore i težnji Bosne i Hercegovine ka evropskim i euro-atlanskim integracijama''. Stvarni razlog njihovog dolaska zapravo je potpisivanje dekleracije o potrebi ustavnih promjena u BiH.

U toku cjelokupnog tzv ''butmirskog procesa'', bilo je i više nego evidentno da su pozicije SAD-a i EU, bar kada su u pitanju ustavne promjene i pozitivni procesi u Bosni i Hercegovini, prilično različite. Već izvjestan period (bar posljednjih 4-5 godina) predstavnici EU-a su skloniji dogovorima i rješenjima koja će predstavljati samo navodno ispunjenje još jednog od nekih uslova kako bi se što prije zatvorila kancelarija OHR-a i posao u BiH proglasio završenim.

Ovu vidnu nespremnost Evropske Unije za konkretnim i pravim rješenjima najbolje je koristio i još uvijek koristi lider SNSD-a i suvereni gospodar svega pokretnog i nepokretnog u Republici Srpskoj, Milorad Dodik. Najbolji primjer je famozna reforma policije, u kojoj je uspio nasankati i tzv ''najtvrđi orah'' tačnije Harisa Silajdžića, i od koje ni danas, skoro dvije godine poslije njenog usvajanja, naša zemlja praktično nema ništa.

Šta će biti rezultat ovog dvodnevnog sastanka i hoće li se ustavna trakavica konačno bar utrasirati, ako ne i završiti saznat ćemo u narednih nekoliko dana. S obzirom da je preidzborna kampanja za opšte izbore počela nikada ranije teško je očekivati velike rezultate. Očigledno je da prava šansa za sređivanje Ustava BiH dolazi tek nakon izbora.