Stigla je zima!
Zahlađenje i niske temperature muče nas već sedmicama, ali prava zima tek će danas pokucati na vrata
Tekst: A A A



Zimski solsticij
Stigla je zima!

Objavljeno 21.12.2013 u 10:40

Zahlađenje i niske temperature muče nas već sedmicama, ali prava zima tek će danas pokucati na vrata.

Barem ona kalendarska koja na sjevernoj Zemljinoj polutki nastupa tačno u 18 sati i 11 minuta. U isto vrijeme stanovnici na južnoj polutki proslavit će početak ljeta.

Datum 21. (ili 22.) decembar u kalendaru je obilježen kao početak još jedne zime.

Ovaj je datum poznat i kao zimski solsticij (suncostaj) ili zimska kratkodnevnica.

Zima počinje kada Sunce u svom prividnom godišnjem kretanju po nebu stigne do najniže tačke na svom putu. U stvarnosti Zemlja kruži oko Sunca i zato kažemo da je ovo kretanje Sunca samo prividno. 22. decembra ćemo imati najdužu noć u godini, a obdanica će biti najkraća. To je dan zimskog solsticija ili zimske kratkodnevice.

Prvog dana zime Sunce je u podne u najnižoj tački u našim krajevima. Tako će od izlaska do zalaska načiniti kraći put (luk) nego na prvi dan ljeta kada je u podne u najvišoj tački. Naravno, ovdje govorimo o prividnom gibanju Sunca, jer se Sunce zapravo ne kreće, već nam se to čini budući da Zemlja rotira oko svoje osi. Tokom zime dani će postajati sve duži, a noći sve kraće da bi na prvi dan proljeća oni trajali jednako (po 12 sati).

Da bismo bolje shvatili šta je to zimski suncostaj, osvrnimo se najprije na godišnja doba. Od davnina ljudi su primjetili da tokom godine postoji određena, više ili manje, pravilna smjena tipova vremena u stanovitim dijelovima godine. Uočili su da su ti dijelovi godine, ili sezone, usko povezani sa kretanjem Sunca na nebu.

U toplom dijelu godine Sunce se kretalo u luku visoko nad horizontom, a u hladnom dijelu godine bilo je nisko nad horizontom. U umjerenim geografskim širinama, u kojima se nastanio najveći dio čovječanstva, ljudi su razlučili četiri godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen i zimu. Godišnja doba su dakle četiri razdoblja na koje djelimo godinu ovisno od položaja Sunca na nebu.

Uzrok smjene godišnjih doba jest nagib Zemljine osi u odnosu na ravninu po kojoj Zemlja obilazi oko Sunca. Za kruženja Zemlje oko Sunca zamišljena Zemljina os ostaje uvijek jedanko položena u svemiru, primjerice sjeverna strana Zemljine osi uvijek pokazuje tačku vrlo blizu zvijezde Sjevernjače. Budući da Zemlja kruži oko Sunca, Zemljina os u odnosu na Sunce dolazi u različite položaje.

U jednom je trenutku Zemljin Sjeverni pol najviše priklonjen Suncu. Sjeverna polovica Zemlje prima znatno više Sunčeve topline nego južna. To se događa 21. juna, i taj trenutak zovemo ljetnim suncostajem ili ljetnim solsticijem. Tog je dana svim ljudima na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najduži, a noć najkraća u godini.

Kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca, ono sve manje obasjava sjevernu polutku, a sve više južnu, do trenutka kada su obje polutke jednako obasjane, a Sunčeve zrake padaju okomito nad ekvatorom. To se događa 22. ili 23. septembra za vrijeme jesenske ravnodnevice ili jesenskog ekvinocija. Dan i noć jednako su dugi, a taj dan se na sjevernoj polutki smatra početkom jeseni.

Zemlja nastavlja putovati sve dok ne dođe u položaj kada je Južni pol najbliži Suncu. Sjeverni pol je tada najviše udaljen od Sunca te je na sjevernoj polutki noć najduža, a dan najkraći. Zimski suncostaj je početak zime na sjevernoj polutki, a događa se 21. ili 22. decembra.

Prvi dan proljeća, dan proljetne ravnodnevice, jest 20. ili 21. mart, a obje su Zemljine polutke ponovno jednako obasjane

Zanimljivo je istaknuti da prvi dan zime, kada je dan najkraći, uobičajeno nije nahladniji dan zime i da tokom zime dan postaje sve dulji, a zima se još neko vrijeme "ne predaje". Isto tako najduži dan nije i najtopliji, a tokom ljeta dan postaje sve kraći, dok je najtopliji mjesec uobičajeno juli.

Najniža i najviša srednja mjesečna temperatura u umjerenim širinama nastupaju nakon suncostaja. To kašnjenje vremena za astronomskim pojavama posljedica je postojanja atmosfere i hidrosfere, koji mijenjaju toplinski bilans Zemlje. Naime, potrebno je neko vrijeme da se atmosfera, a posebno mora ugriju ljeti, odnosno ohlade zimi.


(MOJportal)