Uoči svoje prve balkanske turneje, koja sada obuhvata i posjetu Bosni i Hercegovini, generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je rekao da su BiH, a potom i Srebrenica, od 'samog početka' bile na njegovoj balkanskoj putnoj listi

Uoči svoje prve balkanske turneje, koja sada obuhvata i posjetu Bosni i Hercegovini, generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je rekao da su BiH, a potom i Srebrenica, od "samog početka" bile na njegovoj balkanskoj putnoj listi.

Dodao je da će posjetiti prvo Sloveniju te redom Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i na kraju - Sarajevo i Srebrenicu. Obećao je da će po završetku posjete "naglašavati važnost ovog regiona ne samo u Evropi nego i širom svijeta".

Govorio je o tome da je cijela regija podnijela velike patnje i traumu, ali je, isto tako, pokazala "izdržljivost i elastičnost".

Odgovarajući na pitanja, posebno se osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini, a oglasio se i o tekućim kontroverzama o novoizabranom predsjedniku Generalne skupštine UN-a Vuku Jeremiću.

No, bilo je primjetno eskiviranje odgovora na pitanje misle li UN i generalni sekretar da je nakon svih propusta Svjetske organizacije u BiH dovoljno učinjeno za tu zemlju time što je na mjesto šefa UN-ove Ekonomske komisije za Evropu imenovan Sven Alkalaj, a da je mnogo drugih akcija propušteno kako bi se BiH pomoglo.

DNEVNI AVAZ: S obzirom na to da su do nas doprle informacije iz centrale UN-a u New Yorku da Vi prvobitno niste bili planirali posjetiti BiH, možete li nam reći šta je doprinijelo da u svoj spisak destinacija naknadno uvrstite našu zemlju?

BAN KI-MOON: Prije svega, Bosna i Hercegovina bila je na mojoj listi od samog početka i ja planiram  posjetiti i Srebrenicu. Znam da ljudi u regionu ostaju angažirani u vezi s pitanjem Srebrenice. Ljudi su tamo pretrpjeli genocid. I još, evo, plašim se da kažem, da će ovo doista progoniti međunarodnu zajednicu zadugo. Znate, da budem iskren, posebno Ujedinjeni narodi nisu bili sposobni da pomognu tamošnjim ljudima u vremenima kada im je ta pomoć trebala.

To će ostati usađeno u svijesti UN-a i svijesti svijeta zauvjek. Zato i idem tamo. Mi nikada ne smijemo dozvoliti da se ove stvari, takva tragična dešavanja dogode ponovo. Ujedinjeni narodi posvećeni su da rade vrijedno i još vrednije da ne dozvole da se ovakve tragične stvari ponovo dese. Zato je međunarodna zajednica 2005. odlučila da se uspostavi principijelna odgovornost za zaštitu civila.

DNEVNI AVAZ: A kako ocjenjujete rad Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju, posebno u svjetlu prolongiranih suđenja i davnašnjih zahtjeva, pa i pritisaka, da se rad Tribunala okonča što prije?

BAN KI-MOON: Ne, ne mislim da je bilo bilo kakvih pritisaka kako bi ICTY ili bilo koji drugi međunarodni tribunal bio zatvoren. Osnivanje suda za bivšu Jugoslaviju ili Ruandu, ili Specijalnog suda za Sijera Leone, kao i drugih međunarodnih tribunala, demonstriralo je volju međunarodne zajednice da osigura da odgovaraju svi oni koji su počinili zločine protiv čovječnosti i oni koji su počinili ratne zločine i genocid. Zato smo formirali Haški tribunal.

Haški tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji, u uskim konsultacijama s Vijećem sigurnosti UN-a, prvo je odlučio zatvoriti taj sud do 2014. I mislim da su oni odradili veliki posao u dovođenju svih optuženika pred lice pravde.

Osim u slučaju Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Sve su ovo vrlo važni procesi za međunarodnu zajednicu, da se osigura i da se pošalje snažna poruka - da će svako ko počini zločin protiv čovječnosti, genocid i ratne zločine biti optužen i bit će proglašen odgovornim. I bit će kažnjen. Zato mislim da su poruke svih tih sudova vrlo važne.

DNEVNI AVAZ: Imajući u vidu aktuelne političke i ekonomske probleme u BiH, ne brine li Vas što sve ovo traje prilično dugo, pa i mogućnost da sve to preraste u jedan "zaleđeni konflikt", po nekom novom ili starom kiparskom scenariju? Šta treba učiniti kako bi se to izbjeglo?

BAN KI-MOON:  Imat ću, naravno, priliku da o tome razgovaram dublje s predsjedavajućim Predsjedništva BiH, kao i s druga dva člana tog tijela i drugim liderima, dakle kako pomiriti i prevazići razlike u političkim stajalištima kako bi se ostvarilo jedinstvo zemlje. Bio sam ohrabren kada su našli mogućnosti da formiraju vladu poslije dugog odsustva.

Iskreno se nadam da će lideri ove zemlje, svi oni u Bosni i Hercegovini biti u stanju da rade više na ovom zadatku gledajući ispred svojih razlika - za zajednički napredak i zajedničku sigurnost svoje zemlje. To je ono što se od njih zahtijeva. Upravo o tome ću razgovarati s liderima Bosne i Hercegovine.

DNEVNI AVAZ: Šta je apsolutni prioritet za BiH - NATO, EU ili nešto treće?

BAN KI-MOON:  Iskreno se nadam da će vlada Bosne i Hercegovine biti sposobna da funkcionira u jedinstvu. Čineći to, oni će biti u stanju da promoviraju i da idu dalje sa svojim ciljem u vezi s aspiracijama, kao što ste rekli, ka NATO-u i Evropskoj uniji. To bi bilo to što ja očekujem i što međunarodna zajednica očekuje od BiH.

DNEVNI AVAZ: Ovih dana svjedoci smo raznih kontroverzi koje se pripisuju namjerama Vuka Jeremića da u UN-u prvenstveno promovira znane interese Srbije, iako su njegove obaveze prema cijelom članstvu UN-a u okviru njegove nove funkcije predsjednika narednog zasjedanja Generalne skupštine UN-a sasvim suprotne. Šta Vi kažete o tome?

BAN KI-MOON:  Predsjednik Generalne skupštine UN-a nije izabran niti mu je namijenjena uloga da on djeluje samo u ime svoje zemlje. Dakle, Jeremić će biti predsjednik Generalne skupštine koji će se brinuti i unapređivati sva pitanja koja se tiču svih (193 zemlje članice UN-a, op. a.) na toj agendi. Znači, trebalo bi to biti ispred srbijanskih interesa.

Naravno, srbijanski narod trebao bi biti ponosan što je proizveo tako posebnu osobu koja je čelnik ove organizacije - Generalne skupštine UN-a. Veoma blisko sarađivao sam s Jeremićem kao s ministrom vanjskih poslova Srbije i on je jedan od onih šefova diplomatija s kojima sam se možda najčešće sastajao ovdje. Naši susreti bili su veoma srdačni i bazirani na obostranom poštovanju.

Radujem se što ću s njim raditi od ovog septembra u njegovoj novoj ulozi predsjednika Generalne skupštine.

DNEVNI AVAZ: Ipak, ovih dana čuli smo i jednu tipičnu Jeremićevu verbalnu deklaraciju, koja se ne bi mogla svrstati u poželjni diplomatski vokabular jednog predsjednika Generalne skupštine. Rekao je da će Kosovo biti primljeno u UN "samo preko njega mrtvog". Šta kažete na to?

BAN KI-MOON:  Ne mislim da je on producirao tu izjavu u svojstvu izabranog predsjednika Generalne skupštine UN-a. To je bilo u njegovom svojstvu - domaćeg srbijanskog dužnosnika. No, šta god da je on možda rekao, ono što ja znam i ono u šta ja vjerujem jeste da je članstvo u Ujedinjem narodima moguće, prije svega, na preporuku Vijeća sigurnosti, a da kasnije biva prihvaćeno od Generalne skupštine. To je uobičajena, normalna procedura prijema bilo koje zemlje u članstvo UN-a.

Alkalaj ne prati šefa

Generalni sekretar UN-a izbjegao je odgovoriti na pitanje o odsustvu Svena Alkalaja, inače člana njegovog kabineta na nivou podsekretara zaduženog za vođenje Ekonomske komisije UN-a za Evropu.

Iz dobro obaviještenih krugova u UN-u, Avaz saznaje da je Alkalaj izbjegnut da ga prati na turneji po regionu.

Umjesto toga, Ban Ki-moona će na ovoj balkanskoj turneji pratiti bivši hrvatki ministar pravde Ivan Šimunović, po rangu od Alkalaja niže pozicionirani pomoćnik generalnog sekretara zadužen za ljudska prava.

O Šimunoviću je Ki-moon govorio sve u samim superlativima, dok je u razgovoru izbjegao čak izgovoriti i Alkalajevo ime. Zvaničnici UN-a, međutim, tvrde da "to ne treba posebno čitati".