Meron govori o finansijskom stanju u Tribunalu, procesuiranju ratnih zločina, ostvarenju pravde i mogućnostima pomirenja na ovim trusnim prostorima

Predsjednik Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Theodor Meron u intervjuu za "Dnevni avaz" upozorava da mnogi zaposlenici napuštaju ovaj sud u Hagu kako bi našli sigurniji posao.

Meron govori o finansijskom stanju u Tribunalu, procesuiranju ratnih zločina, ostvarenju pravde i mogućnostima pomirenja na ovim trusnim prostorima.

DNEVNI AVAZ: Ima li Tribunal dovoljno resursa da okonča preostale postupke na zadovoljavajući način?

THEODOR MERON: Generalna skupština Ujedinjenih naroda dodijelila je dovoljno novca Tribunalu za period 2012.-2013. godine kako bi nastavio svoj rad u skladu sa Strategijom okončanja svog rada, koju je usvojilo Vijeće sigurnosti.

Ako Tribunal nastavi međunarodnoj zajednici pokazivati da radi na koliko je god moguće efikasan način, u šta sam uvjeren da hoće, ne vidim nijedan razlog za zabrinutost u vezi s osiguranjem potrebnih finansijskih resursa u budućnosti. 

No, postoji realna zabrinutost da Tribunal neće biti u stanju da zadrži osoblje koje mu je potrebno kako bi završio svoje preostale poslove na ekspeditivan način.

DNEVNI AVAZ: Kako to mislite?

THEODOR MERON: Već nekoliko godina mnogi od talentiranih i dugo godina zaposlenih radnika napuštaju Tribunal kako bi našli sigurniji posao negdje drugdje. Ovaj gubitak iskustva i institucionalne memorije ima dalekosežan utjecaj na rad Tribunala.

Ako se ne iznađu mjere koje bi ključnom osoblju ponudile dovoljan podsticaj da ostane u Tribunalu dok za njegovim radom ima potrebe, postoji opasnost da će rad Tribunala u posljednjim godinama pretrpjeti posljedice.

DNEVNI AVAZ: Hoće li okončanjem suđenja u Hagu i državama bivše Jugoslavije pravda biti ostvarena, s obzirom na to da je nemoguće krivično goniti sve kriminalce?

THEODOR MERON: Smatram da se pravda ostvaruje od početka rada Tribunala. Tribunal je osnovan kao simbol riješenosti međunarodne zajednice da osigura da zvjerstva počinjena tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji ne prođu nekažnjeno. Osnovan je u vrijeme kada su ti sukobi bili u toku, kao sredstvo za odvraćanje od počinjenja dodatnih zločina.

Iako znam da neke od žrtava i dalje čekaju na krivično gonjenje počinilaca, i može izgledati da pravda nije ostvarena za njih kao pojedince, ona je ostvarena za hiljade drugih koji su dočekali da osobe koje su počinile ratne zločine vide proglašene krivima. 

Na kraju svih suđenja u Hagu, Tribunal će okončati postupke protiv svih optuženih, njih 161, i svojim presudama poslat će jasnu poruku da se nekažnjivost neće tolerirati.

Kroz svoj Outreach program i rad na svom naslijeđu Tribunal se pobrinuo da osigura da se pravda nastavi ostvarivati u okviru nacionalnih pravosudnih sistema, i u tom pogledu još više žrtava može se nadati da će se i u njihovom ličnom slučaju pravda ostvariti u budućnosti.

DNEVNI AVAZ: Mnogo se govori o sporosti procesuiranja predmeta za ratne zločine u BiH. Kako Vi gledate na to?

THEODOR MERON: Predmeti za ratne zločine često su izuzetno kompleksni. Treba podsjetiti da se u BiH trenutno vode mnogi predmeti za ratne zločine i da je početnih godina mnogo posla trebalo biti urađeno kako bi se osiguralo da pravosuđe ima kapacitete da procesuira te predmete. 

To je uključivalo reformu zakonodavne regulative i zakona o krivičnom postupku i ponovno obučavanje pravnih stručnjaka. Moj opći utisak je da se danas predmeti procesuiraju efikasno i u skladu sa standardima zakonitog pravnog postupka.