Churchill je rekao: Ako hoćete da ništa ne radite, onda formirajte komisiju. To je kod nas učinjeno formiranjem trinaestoročlane komisije. Mislim da je trebalo angažovati domaće stručnjake ustavnog i međunarodnog prava koji bi prikupili mišljenja i politike i civilnog društva, te potom kreirali najoptimalnije rješenje, kaže Dervo Sejdić

Churchill je rekao: Ako hoćete da ništa ne radite, onda formirajte komisiju. To je kod nas učinjeno formiranjem trinaestoročlane komisije. Mislim da je trebalo angažovati domaće stručnjake ustavnog i međunarodnog prava koji bi prikupili mišljenja i politike i civilnog društva, te potom kreirali najoptimalnije rješenje, kaže Dervo Sejdić.

OSLOBOĐENJE: Mislite li da nedavno potpisani politički sporazum lidera šest vodećih političkih stranaka može otkočiti i implementaciju presude Sejdić - Finci?

DERVO SEJDIĆ: Sporazum koji su potpisali lideri šest političkih partija nije nikakav novi mehanizam koji bi garantovao implementaciju presude, jer su njihovi predstavnici i ranije participirali u radu komisije, pa i ove trenutne koja je zadužena za taj posao. Sve što je dogovoreno oko formiranja i rada komisije, učinjeno je i prije njihovog sporazuma. Istina, nakon potpisivanja sporazuma ovih šest političkih partija, zvanično su se etablirali kao odgovorni, između ostalog, i za ovaj predmet.

OSLOBOĐENJE: Privremena komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH ima novi rok da do 12. marta usaglasi prijedloge amandmana. Do sada su se uspjeli dogovoriti samo da će ustavna reforma podrazumijevati Predsjedništvo BiH i Doma naroda PSBiH. Mislite li da će do zadatog roka postići išta više i šta?

DERVO SEJDIĆ: Privremena komisija još nema dogovor o obimu izmjene Ustava. Političari iz Republike Srpske jesu predložili da se izvrši izmjena samo po pitanju Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali to ne zadovoljava i stavove predstavnika hrvatskog političkog bloka. Hrvati zahtijevaju da izmjene Ustava moraju biti temeljite i urađene na način da i njima garantuje jednakost sa druga dva naroda, naročito kada je u pitanju izbor hrvatskog člana Predsjedništva - slučaj Komšić.

Oko pitanja Doma naroda i formiranja Kluba nacionalnih manjina je manje spora, skoro da je postignut dogovor, mada ima i onih članova Komisije koji misle da bi se uvođenjem predstavnika nacionalnih manjina u Dom naroda on obezvrijedio.

Ukoliko na nivou sporazuma šest političkih partija dođe i do dogovora o načinu i obimu izmjena Ustava, sav posao mogao bi biti okončan i prije 12. marta. Međutim, poznajući nepopustljivost u stavovima, nisam siguran u to.

OSLOBOĐENJE: Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudu po zajedničkoj tužbi Vas i gospodina Fincija donio je krajem 2009. Šta mislite da je konkretna kočnica njene provedbe više od dvije godine?

DERVO SEJDIĆ: Prva stvar, po meni, bile su pripreme kampanja za izbore, gdje je prioritet bila što jača retorika kako bi se obezbijedio što veći broj glasova. I tada, kao i danas, deklarativno svi su za provedbu presude, ali i dalje ostaju zakovani u svojim stavovima.

Naravno da obavezu provedbe presude vide i kao dodatnu šansu za ostvarivanje svojih ciljeva, kako za sebe prigrabiti što više pogodnosti, što stvara klimu nepopustljivosti.

Druga stvar jeste i ne definisanost rokova za provedbu presude te eventualnih posljedica po odgovorne, u ovom slučaju vladajuće političke partije i njihove lidere.

Kada je međunarodna zajednica najavljivala eventualne posljedice za BiH, ja sam predlagao posljedice za lidere i njihove partije u smislu blokiranja računa i ograničavanja njihovog izlaska u Evropu.

OSLOBOĐENJE: Cijenite li da je komisijsko rješavanje ove presude u PSBiH dobar način? Imate li Vi neku bolju ideju?

DERVO SEJDIĆ: Churchill je rekao: Ako hoćete da ništa ne radite, onda formirajte komisiju. To je kod nas učinjeno formiranjem trinaestoročlane komisije. Po meni je trebalo angažovati domaće stručnjake ustavnog i međunarodnog prava, koji bi prikupili mišljenja i politike i civilnog društva, te potom kreirali naj optimalnije rješenje.

Ovako, bojim se, imamo problem kojem se ne nazire skoro rješenje.

OSLOBOĐENJE: Smatrate li da prilikom provedbe presude Sejdić - Finci treba ići i sa širom reformom Ustava BiH? Da li možda i zbog takvih težnji presuda nije ovoliko dugo provedena?

DERVO SEJDIĆ: Presuda nalaže da Bosna i Hercegovina uskladi Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i to po meni zahtijeva sveobuhvatnije izmjene kako državnog Ustava, tako i entitetskih, a što bi obezbijedilo ravnopravnost svih bh. građana da biraju i budu birani na sve političke pozicije u društvu bez obzira na to gdje žive, kako se nacionalno izjašnjavaju, koju religiju ili vjeru upražnjavaju, bez obzira na boju kože i socijalni status.

Svakako da bi takva izmjena Ustava bh. društvo vodila u pravcu građanskog, što mnogi, nažalost, tumače kao osporavanje nacionalnog, odnosno kolektivnog prava.

OSLOBOĐENJE: Koliko su manjine i nacionalno neopredijeljeni građani u BiH stvarno diskriminisani?

DERVO SEJDIĆ: Za nivo diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih najbolji dokaz jeste uposlenost ovih kategorija građana u institucijama vlasti.

Ako se zna činjenica da su u tom pogledu diskriminirani i pripadnici konstitutivnih naroda BiH u dijelu gdje su u manjini, onda se o nivou diskriminacije nad manjinama ili nacionalno neopredijeljenim može samo nagađati.

Institucija ombudsmena je, također, dokaz ovoj tvrdnji, barem ja ne pamtim da je neko ko ne pripada konstitutivnim narodima obnašao i ovu funkciju, kao i visoke vojne ili policijske funkcije.